Put Svetog Jakova (francuski put) (španjolski: Camino de Santiago Francés ili samo Camino Francés) ruta je Puta svetog Jakova, duga oko 800 km, koju prelaze hodočasnici iz pravca Francuske na putu koji vodi u Santiago de Compostelu, grad u kojem se nalaze moći svetog apostola Jakova. Pored Camino Francésa postoje i druge rute prema Santiago de Composteli i to: Engleski, Portugalski, Katalonski, Sjeverni, Baskijski kao i još neki pravci. Ipak Camino Francés je najfrekventniji od svih.
Upravo na ovom putu trenutačno su i dvije Zdenčanke: Gabriela Primorac i Ana Abramović. Krenule su 18.7. a u Santiago de Compostelu stići će 25.8.2015.
Ana i Gabriela su odlučile svoje iskustvo puta podijeliti s nama. Uživajmo u ovim za nas „škrtim“ crticama ali vjerujem i svakome motivirajućim.
19.7. Najteži dio puta preko Pireneja smo prevalili! Juhuu! U ova dva dana prešle smo 26km preko prekrasnih Pireneja, upoznali predivne ljude i divili se prirodi. Noseći vas u srcima i molitvama nas je teret bio lakši! Gabriela i Ana
20.7. Danas smo išle pješke 26 km u komadu i bilo je dosta naporno, nažalost nije bilo oblačno vrijeme ali bilo je dobro zbog pjesme, molitve i svih divnih ljudi koje smo upoznali. Mnogo je bilo hodočasnika iz Sjevernih europskih zemalja-Šveđani, Danci, Nizozemci, Norvežani .. Da bi uštedjele skuhale smo ručak zajedno sa novim prijateljem Japancem nogometašem koji živi u Peruu i studira sociologiju. Na putu su bile i neke legende časne koje su hodale u habitima(!), a opet bile brže od nas. Jako lijep dan svima... Gabriela
22.7. Ne mogu vam opisati koliko mi je drago što sam krenula na El Camino. Prvenstveno mi je drago zbog ljudi ondje. Svi su radosni i jedva čekaju da se međusobno upoznaju. Nevjerojatno je to koliko se ondje možeš povezati s ljudima i shvatiti vrlo brzo kakvi u zapravo. Guylen je Španjolka koju sam upoznala prije 2 dana. Nju spominjem da vam opišem snagu kroz koju Bog može djelovati na Putu. Naime, jučer sam objesila mokre hlače na svoj ruksak i ispale su mi putem, srećom Guylen je kretala kasnije istim putem pa sam joj poslala poruku da ih pokupi ako može, zazvala sam naravno i sv. Antuna (koga ćeš drugog u takvoj situaciji ). Te hlače su mi važne jer čine polovicu hlača koje imam (na Caminu je svaki gram previše pa se nosi samo 1 rezerva u ruksaku). Guylen je vidjela poruku i na svu sreću pokupila moje hlače, a bilo ih je dosta ondje pa je morala birati (za to se sv. Antun pobrinuo). Nosila ih je 20km i vise do našeg prenoćišta. Kada sam vidjela da ih je donijela, bila sam tako sretna i zapravo sam znala da će sv. Antun pomoći. Dala mi ih je sa smiješkom, a znala sam da joj nije bilo lako, jer rekoh svaki gram je visak.
Na Caminu sreću čine male stvari i nevjerojatno plemeniti ljudi koji ti uljepšaju svaki trenutak.
Shvaćam da svi ljudi na Caminu mijenjaju moj život iz dana u dan. Mijenjaš ga ti Isuse djelujući kroz njih. Svi su tako posebni i hvala ti za njihove živote Isuse. Osjećaj života na Caminu je poseban jer smo izbačeni iz rutine i ako želiš preživjeti i želiš da ti bude lijepo, moraš se otvoriti ljudima, saslušati ih i dati im ljubav. Uvijek biti iskren i ne skrivati tko si. Ti si poseban, i bas takvog te Bog htio na ovome svijetu. Budi svjetlo i sjaji drugim ljudima kako bi i oni zasjali. Ne laži sam sebe. Stvoren si da budeš sretan i budi sretan danas. Bog te ljubi! Ana
Sjetimo ih se u svojim molitvama jer svi smo mi na Putu. Želimo im da ustraju i ostanu radosne i otvorene novim spoznajama i novim ljudima.