Ponedjeljak, 12.04.2021. 20:49

Zdenac na planinarskom putu

U nedjelju 11. travnja, Zdenac je bio na izletu u Cerinskom viru koji se nalazi u zaseoku Cerina u blizini Smerovišća, na planinarskom putu iz Smerovišća prema Japetiću. Po Cerinskom viru dobila je ime i planinarska kuća (Samoborsko gorje) kojom upravljaju i koju su uredili članovi HPD-a Sveti Patrik iz Samobora.

 

 

Okupili smo se ispred planinarske kuće: s. Ljilja, obitelji Vučur, Križanac, Sloup, Miškec, Klečina, Danijela, Ana i Luka, Amalija, Mirjana, Dražen, Žana i Sonja, Nives. Ukupno 28 Zdenčana. Samoborsko gorje u proljeće je predivno, vegetacija se budi, svih nijansi zelene boje, trava zelena, proljetno cvijeće žute, bijele, ljubičaste boje. Voćke jabuka u punom cvatu, bijelo rozi cvjetovi privlače svojim izgledom i mirisom. Gdje kod pogledaš priroda progovara i ukazuje na Stvoritelja.

 

 

Od planinarske kuće uputili smo se prema Cerinskom viru do kojeg vodi uska pješačka staza između gorja. Dijelovi staze su za neke bili malo zahtjevni, ali uspjeli su svladati sve zapreke na stazi. Čuli smo šum slapa i djelom staze išli uz potočić.

 

 

Slap nije bio velik ali očaravajući, daje neopisivu ljepotu dvjema kamenim klisurama. Kad smo svi stigli kod slapa izmolili smo krunicu Božanskom milosrđu. Mladi Zdenčani nisu mogli odoljeti izazovu i popeli su se uz klisuru na vrh slapa i još malo dalje gdje je bilo jezero. Još veći izazov bio je vratiti se pod dno slapa, jer je spuštanje bilo jako zahtjevno i prestrmo.

 

 

Kad smo bili opet svi na okupu s. Ljilja povela je kratku meditaciju o vodi. Osluškivali smo što nam voda kaže, kako izgleda i njenu simboliku. Podijelili smo svoja razmišljanja od najmanjih do starijih.

 

 

Voda – živa, bistra, vidljiva, snažna. Pronalazi svoj put unatoč svim i svakoj zapreci, oživljujući na tom putu sve što dotakne. (Dražen)

Bilo je lijepo meditirati nad vodom i osjetiti Život. (Mirjana).

 

 

Obogaćeni razmjenom razmišljanja o vodi i očarani prirodom i njenim Stvoriteljem krenuli smo natrag u planinarsku kuću. U planinarskoj kući nas je čekao grah i kobasice, gulaš, bolonjez, kiseli kupus s mesom i palentom, svatko po želji, slasno i obilno. I za desert kolači koje su Zdenčani ponijeli od kuće. Toliko ih je bilo da je i ostalo.

 

 

Na kraju dana domaćin nas je upoznao s Udrugom Svetog Patrika.

Jedan lijepi dan, obilježen druženjem, susretom jednih s drugima i susretom sa Stvoriteljem svega stvorenoga.

 

 

I za kraj dio pjesme sv. Franje: Pjesma brata Sunca

   

Hvaljen budi, Gospodine moj,

Po bratu našem Vjetru.

Po zraku, oblaku, po jasnoj vedrini

I svakom vremenu Tvojem

Kojim uzdržavaš stvorove svoje.

 

Hvaljen budi, Gospodine moj,

Po sestrici Vodi:

Ona je korisna, ponizna, draga i cista.

 

Hvaljen budi, Gospodine moj,

Po sestri i majci nam Zemlji.

Ona nas hrani i nosi,

Slatke nam plodove, cvijeće šareno i bilje donosi. 

 

Hvalite i blagoslivljajte Gospodina moga,

Zahvaljujte Njemu, služite Njemu

Svi u poniznosti velikoj!

 

N.M.

 

 

 

                                            

 

{lang hr}Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Nastavkom pregledavanja stranice slažete se sa korištenjem kolačića.{/lang}{lang en}This site uses cookies. By continuing to browse the site you are agreeing to our use of cookies.{/lang}{lang es}Este sitio utiliza cookies. Al continuar navegar por el sitio, usted acepta el uso de cookies.{/lang}