Domaći volonteri
Sletjeli smo u Mbeyu gdje nas je čekao Kasanga – vozač iz misije Ujewa. Nastavili smo put kamionetom Nissan – trebalo nam je jedan sat dok smo izašli iz grada zbog gustog prometa. Vozač je vozio jako sporo 50-60 km/h. Svakih par kilometara nailazili smo na policiju, jednom su nas zaustavili i naplatili kaznu zbog prekoračenja brzine bez dopuštene tolerancije prekoračenja kao u Hrvatskoj – 30.000 šilinga. Objašnjenje za rigorozne kontrole i kažnjavanje – predsjednik na taj način puni državni proračun i naredio je policiji da maksimalno kontroliraju prometnice.
Putovali smo od 14.40 – 19.00 h. Ugodno nas je iznenadio asfaltni put od Rujewe do Baruka koji je još u izgradnji. Za vrijeme puta p. Romano je zvao 2 puta, zaželio dobrodošlicu, rekao da kod Montfortanaca slavi sv. Misu.
Na misiji su nas dočekale cure koje poslužuju i uručile nam ključ naše volonterske kuće. Ušli smo očekujući da će kuća biti čista prema prethodnom dogovoru, međutim sve je odisalo zatvorenim prostorom i nečistoćom. Ništa nam nije preostalo nego „čišćenje“. Na večeru je stigao i p. Romano, domaćin (župu naslijedio od don Ante Batarela) i dao nam na raspolaganje auto i sve što na misiji posjeduje.
Svaki dan smo počinjali molitvom časoslova, jutarnje razmatranje dnevnih čitanja. Poslije doručka promijenili smo novac, kupili osnovne potrepštine, sredstva za čišćenje i nastavili akciju od sinoć. Kuća treba biti čista.
Posjetio nas je Kitindi, naš glavni volonter. Dogovorili smo s njim i sa Charlesom (naše dugogodišnje kumče, dječak 17 g.) i s njima pregledali zadatke pripremljene u Hrvatskoj, za odraditi. Neki su već bili obavljeni. Formulirali smo obavijest za podijeliti djeci i poslati roditeljima za roditeljski sastanak 15.12.2018.
Dan je već bio na izmaku.
Sutradan popodne u 14:00 sati su počela dolaziti djeca, okupljajući se ispred Zdenčeve knjižnice (Office of Kisima). Čuo se bubanj, udaranje bunja – Maria i Estefania su imale ples i pjevanje sa djecom iz Kisime dok je Kitindi vani šetao i stalno pričao na telefon.
Kad smo došli, djeca su plesala bez posebnog pozdrava i prestanka plesa. Zbog nepoznavanja jezika djeca su ostajala na distanci. Charles, Ana, Daudi sa poznavanjem engleskog jezika puno lakše i otvorenije su komunicirali.
Djeca su lako i opušteno pjevala i plesala, očito vidljivo da im je to prirođeno. Iza toga smo pozvali djecu da vidimo tko je došao (većina iz Ujewe)
Mirjana je počastila djecu slatkim delicijama iz Hrvatske, bila su jako zadovoljna.
Djecu smo poslali kući, a u knjižnicu na sastanku su bili volonteri na sastanku. Dogovorili smo se kad će biti daljnje pripreme za tjedan; plan rada kroz tjedan; tko će pomagati. Bili su prisutni Charles, Daudi, Kitindi, njegov sin Joseph, Ana, Estefania, Maria.
Susret smo završili molitvom za Mesiju (Kitindijevu pokojnu ženu) koja je volonter od početka Zdenca u Rujewi.
Već je bio mrak, volonteri su otišli kući, a mi smo dan završili krunicom i večernjom.
