„Sva radost tvoja neka bude Jahve on će ispuniti želje tvoga srca“ Ps 37, 4

Papa Franjo u posjetu izbjegličkom kampu

Europi ne trebaju geta, već odgoj za integraciju

18.04.2016.
Europi ne trebaju geta, već odgoj za integraciju

Jučer, tijekom povratnog leta u Rim s Lezbosa, papa Franjo je održao konferenciju za novinare u zrakoplovu. Rekao je da je iskustvo odlaska na taj grčki otok za njega bilo „vrlo snažno“ te je istaknuo humanitarnu narav posjeta, koji nema ništa s bilo kakvom političkom spekulacijom.

Susret sa Sandersom nije miješanje u politiku

Rekao je da je izlazeći iz Doma sv. Marte prije odlaska u Grčku susreo i pozdravio američkog senatora i potencijalnog demokratskog kandidata za predsjednika Bernija Sandersa, koji je došao na skup u Vatikanu o enciklici Centesimus annus te je odsjedao u Svetoj Marti. Bio je to običan pozdrav i ništa više. To se zove pristojnost, a ne miješanje u politiku. Ako netko misli da pozdraviti drugu osobu znači miješati se u politiku, preporučujem mu da pronađe psihijatra – dodao je u šali Papa.

Izbjeglice za Vatikan nisu birane na temelju religije

Upitan pak zašto je u izboru izbjeglica koje je poveo u Vatikan dao prednost muslimanima, napomenuo je da nije birao na temelju religije, nego da su odabrane obitelji jednostavno imale sve dokumente spremne i da su stoga mogle biti prihvaćene. Na prvoj su listi bile i dvije kršćanske obitelji, ali im dokumenti još nisu bili uređeni. „To nije privilegij. Svih dvanaest su djeca Božja. ‘Privilegij’ je biti dijete Božje: to je istina“ – napomenuo je papa Franjo.

Objasnio je da su obitelji prihvaćene u Vatikanu i da će Vatikan, u suradnji sa Zajednicom sv. Egidija, pokušati im pronaći posao. Oni su gosti Vatikana, zajedno s dvije sirijske obitelji koje su prethodno primljene u dvije vatikanske župe – naglasio je Papa.

Potreba integracije

Na pitanje o integraciji useljenika i neuspjesima takvih pothvata u getima, ustvrdio je da je „integracija“ riječ koja je u našoj kulturi gotovo zaboravljena. Danas postoje geta. Neki od terorista su djeca i unuci osoba rođenih u Europi. Što se dogodilo? Nije bilo politike integracije i to je temeljno. Danas Europa treba ponovno uključiti svoju sposobnost integriranja koju je uvijek imala. Potreban nam je odgoj za integraciju – kazao je.

Građenje mostova, ne zidova

Jedan novinar je upitao je li jačanje granica na Starome kontinentu kraj europskog sna. Ne znam – odgovorio je Papa – ali razumijem vlade i narode koji gaje određen strah; trebamo biti vrlo odgovorni u prihvaćanju, a jedna od stvari o kojoj valja voditi računa jest kako integrirati ljude među nas. Uvijek sam govorio da građenje zidova nije rješenje, trebamo stvarati mostove, ali mostovi se grade inteligentno, uz dijalog i integriranje. Shvaćam određenu bojazan, ali zatvoriti granice ništa ne rješava, zato što to zatvaranje na duge staze nanosi štetu vlastitome stanovništvu.

Europa treba hitno započeti politiku prihvata, integracije, poticanja posla, rasta, gospodarske reforme, a sve te stvari su mostovi koji će nas voditi tome da ne gradimo zidove – kazao je Sveti Otac, dodajući kako je iskustvo posjeta izbjegličkom logoru bilo „za plakati“ te je pokazao crteže djece-izbjeglica s Lezbosa. Djeca su vidjela kako se maleni utapaju. Na jednom crtežu sunce plače. I nama bi dobro došla jedna suza – ustvrdio je.

Pomoći i ljudima koji bježe od gladi

Može li Europa primiti sve bijede svijeta? Istina – odgovorio je Papa – da neki bježe od rata, a drugi od gladi. To je zato što se izrabljuje zemlja te se prodaje oružje kako bi se stvarali ratovi. Treba pomoći ratnim izbjeglicama, kao i onima koji bježe od gladi. Pozvao bih – kazao je – trgovce oružjem da provedu jedan dan u izbjegličkom logoru. Vjerujem da bi im to koristilo. U Siriji, primjerice, tko naoružava različite skupine?

Na pitanje o vrijednosti ovoga putovanja, odgovorio je riječima Majke Terezije: Toliko truda, toliko rada, samo da se ljudima pomogne umrijeti? To je samo kap u moru. Ali nakon te kapi, more više nije isto. Radi se o malenoj gesti, ali takve male znakove trebamo svi činiti kako bismo pružili ruku tim ljudima.

Nove konkretne mogućnosti nakon Amoris laetitia

Posljednja pitanja ticala su se apostolske pobudnice Amoris laetitia. Neki drže da se ništa nije promijenilo po pitanju discipline pristupa sakramentima za rastavljene i civilno ponovno vjenčane te da zakon, pastoralna praksa i nauk ostaju isti. Drugi pak drže da se mnogo toga promijenilo i da postoje mnoga nova otvorenja i mogućnosti – ustvrdio je novinar, pitajući: Postoje li nove konkretne mogućnosti, koje nisu postojale prije apostolske pobudnice ili ne?

„Mogu reći ‘da’. Točka. Ali to bi bio premalen odgovor. Preporučujem svima da pročitaju predstavljanje kardinala Schönborna“ – kazao je. „U tom predstavljanju nalazi se odgovor na to pitanje“. K tome je napomenuo da su se mediji previše usredotočili na pitanje pričesti za rastavljene i ponovno vjenčane, što ga je frustriralo i rastužilo, zato što „to nije važan problem“ pokraj činjenice da je obitelj u krizi i kraj mnogih teškoća koje je pogađaju.

Izvor:Radio Vatikan

 

Projekt Misionar Milosrđa

Biblijska razmatranja

  • 14. srpnja 2018.

    Čitanja petnaeste nedjelje kroz godinu govore nam o Božjem naumu s nama ljudima. Bog u Kristu ponovno nas želi podignuti. Krist koji je središte svega. Po Kristu i njegovu Duhu Svetomu, postajemo kršćani, udovi njegova tijela i primamo svoj novi život samo od njega. Isus je prisutan u svojoj Crkvi; prisutan je u svojoj riječi. Oživimo u sebi svijest da smo Kristovi učenici. Učiti, stalno, u Kristovoj školi trebamo svi. Glavna škola napredovanja je liturgija...

    Objavljeno u Godina B

Duhovne priče

  • Jednoga dana jedan mladić stajao je u središtu grada razmišljajući kako on ima najljepše srce u cijelom onom kraju. Prošla je velika povorka ljudi i svi su oni priznali kako je njegovo srce savršeno. Nije bilo...

    Objavljeno u Duhovne priče

Svjedočanstva iz misija

  • Kuba

    Dan uoči badnjeg dana naručili smo trinaest božićnih obroka za počastiti najsiromašnije. Na Kubi glavno obiteljsko jelo je večera na Badnjak. Susana i Judit su pripremile rižu sa crnim grahom, kuhanu juku začinjenu svinjskom masti, pileći batak i umjesto kolača krišku...

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Nastavkom pregledavanja stranice slažete se sa korištenjem kolačića.