„Kada se trpljenje obruši na naš život, valja ga prihvatiti s osmijehom. To je najveći Božji dar: imati hrabrosti s osmijehom prihvatiti sve što nam on šalje i što traži od nas.“ Majka Terezija

Nedjelja – dan odmora i dan posvećen Bogu

Nedjelja – dan odmora i dan posvećen Bogu

Kako za vas počinje nedjelja? Glazbom s radija, stihom iz pjesmarice ili molitvom? Nedjeljnim izdanjem Večernjaka ili Biblijom? U Knjizi Izlaska u Bibliji stoji: “Šest dana radi i obavljaj sav svoj posao. A sedmoga je dana subota (šabat), počinak posvećen Jahvi, Bogu tvojemu. Tada nikakva posla nemoj raditi: ni ti, ni tvoj sin, ni tvoja kći, ni tvoj sluga…” Kada je Bog Mojsiju na gori Sinaju dao ploče Zakona, četvrta je zapovijed glasila: “Svetkuj subotu – šabat!”

Bog se od svoga posla odmorio sedmoga dana i blagoslovio je taj dan. Šabat je jedini dan tjedna koji je u Bibliji dobio vlastito ime. Nazivi ostalih dana znače: prvi dan, drugi dan itd. U nebu se slavi šabat, ondje se održava, da tako kažemo, središnja proslava, ali Bog želi slaviti i s nama. Nakon šest dana punih posla, srdžbe, brige, razočaranja, kaže Isus: “Dođite k meni svi koji ste umorni i opterećeni i ja ću vas odmoriti.”

Kome nedjelja postane dan pun stresa, otužan, dosadan, prazan i deprimirajući, sam je za to kriv jer je propustio prigodu. Već od prvih stoljeća naše ere nedjeljni odmor zakonski je zajamčen. Zakon je trebao jamčiti odmor. I danas je taj mir zakonski zajamčen.

U Isusovo vrijeme subota je bila toliko sveta da se i nasmrt bolesnome jedva smjelo pomoći. Biblijanam pokazuje kako se Isus borio protiv takvog stajališta: “Subota je stvorena radi čovjeka, a ne čovjek radi subote. Stoga je Sin čovječji gospodar i subote” (Evanđelje po Marku 2:27).

Prva je Crkva upravo tako gledala na šabat – kao na dan oporavka i ozdravljenja, a ne na dan svetog reda i mira. No nije tako i ostalo. Kada je Konstantin Veliki 7. ožujka 312. godine nedjelju proglasio državnim svetkom, ona je postala sveti dan za društvo i prije no što je društvo postalo kršćansko. Konstantin to nije učinio samo zaradi kršćana, nego i radi poklonika raširenog kulta Mitre, božanstva Sunca, koji su se klanjali Suncu i slavili nedjelju kao Dan Sunca. Način štovanja nedjelje poprimio je opasna obilježja. Sve se više ljudi spram nje odnosilo legalistički, kao Židovi nekoć prema suboti – samo to to više nije bila subota, nego nedjelja.

U srednjem vijeku gotovo je sasvim iščeznula ideja o uskrsnuću i o ponovnom Kristovu dolasku kao vodećoj misli pri nedjeljnom okupljanju. Nedjelja je sve više dobila društveno obilježje: postala je danom odmora od ropskog rada i danom koji slavi ritam života. Nedjelja je postala dan sličan praznicima poganskih religija.

Ali nedjelja je po svojem porijeklu upravo dan koji podsjeća na Kristovo uskrsnuće, dan onoga drugog života.

Nakon robovanja u tjednu čovjek mora imati nedjeljno svetkovanje. Međutim istinsko svetkovanje nedjelje mora biti povezano s Bogom, uskrslim Gospodinom. Inače će nedjelja biti prazna i dosadna. Ali kako da čovjek u svakodnevnom ritmu ponovno doživi značaj nedjelje? Razmislite o tome bi li nedjelja mogla početi već zalaskom sunca u subotu, a završiti zalaskom sunca u nedjelju navečer.

Subotnja večer trebala bi nas uvesti u nedjeljni dan. U nedjelju ujutro vjerojatno ćemo otići na bogoslužje. Ne otići u crkvu koja slavi uskrsnuće trebala bi biti samo bolna iznimka. Nedjeljna bogoslužja nisu uvijek dovoljno duga. Ponesite sa sobom Bibliju i notes. Možda biste nakon bogoslužja mogli pronaći braću i sestre koji bi bili voljni ostati s vama na razmišljanju o propovijedi.

Nedjelja nije tu da bismo se bavili sobom i jurili za vlastitim idejama. Za to imamo šest drugih dana u tjednu. Nedjeljom se treba osloboditi za Boga da bi On, koristeći nas, mogao raditi svoj posao. Ako je svrha naše nedjelje da odjurimo na nogometno igralište ili u prirodu, od toga smo načinili zamjensku religiju.

Priča o nebeskom kruhu – mani u Izlasku 16 na neki način humoristički opisuje čovjekovu jurnjavu za ovozemaljskim. Svaki dan Bog je dao da s neba padne svjež kruh. Svaki dan ljudi su skupljali svježumanu jer bi se jučerašnja pokvarila. Ali šestoga dana s neba je pala dvostruka količina. Što je ostalo za dan odmora, nije se usmrdilo ni ucrvalo. Ipak, neki se nisu mogli obuzdati te su pokušali i sedmi dan krenuti u skupljanje mane, ali nisu je našli – dodaje pisac pomalo ironično. Posao na šabat predstavljen je kao neprofitabilan. Ostaje jasna poruka: ne živi čovjek od vlastitog mara, nego od Božjega dara!

Zato vam na neću zaželjeti “Lijep vikend!”, nego “Blagoslovljen dan odmora!”

Izvor: knjiga Jorga Knoblaucha “Biti poduzetnik života”

Objavljeno: Bitno.net

Projekt Misionar Milosrđa

Biblijska razmatranja

  • 28. lipnja 2019.

    Prvo čitanje: Pnz 30, 10-14

    10kad poslušaš glas Jahve, Boga svoga, držeći njegove zapovijedi i njegove naredbe zapisane u knjizi ovoga Zakona, to jest kada se obratiš Jahvi, Bogu svome, svim srcem svojim i svom dušom svojom. 11Ova zapovijed što ti je danas dajem nije za te preteška niti je od tebe predaleko. 12Nije na nebesima da bi rekao: 'Tko će se za nas popeti na nebesa, skinuti nam je te nam je objaviti da je vršimo?' 13Nije ni preko mora da bi mogao reći: 'Tko će preko mora za nas poći, donijeti nam je te nam je objaviti da je vršimo?' 14Jer, Riječ je posve blizu tebe, u tvojim ustima i u tvome srcu da je vršiš.

    Pripjevni psalam: Ps 69, 14.17.30-31.33-34.36ab.37

    14No tebi se molim, Jahve,
    u vrijeme milosti, Bože
    po velikoj dobroti svojoj ti me usliši
    po svojoj vjernoj pomoći!
    17Usliši me, Jahve, jer je dobrostiva milost tvoja,
    po velikom milosrđu pogledaj na me!

    30A ja sam jadnik i bolnik -
    nek' me štiti tvoja pomoć, o Bože!
    31Božje ću ime hvaliti popijevkom,
    hvalit ću ga zahvalnicom.

    33Gledajte, ubogi, i radujte se, 
    nek' vam oživi srce, svima koji Boga tražite.
    34Jer siromahe Jahve čuje,
    on ne prezire sužanja svojih.

    36Jer Bog će spasiti Sion
    - on će sagradit' gradove Judine -
    tu će oni stanovat', imati baštinu.
    37Baštinit će ga potomci slugu njegovih;
    prebivat će u njemu oni što ljube ime Božje.

    Drugo čitanje: Kol 1, 15-20

    15On je slika Boga nevidljivoga, Prvorođenac svakog stvorenja. 16Ta u njemu je sve stvoreno na nebesima i na zemlji, vidljivo i nevidljivo, bilo Prijestolja, bilo Gospodstva, bilo Vrhovništva, bilo Vlasti - sve je po njemu i za njega stvoreno: 17on je prije svega i sve stoji u njemu. 18On je Glava Tijela, Crkve; on je Početak, Prvorođenac od mrtvih, da u svemu bude Prvak. 19Jer svidjelo se Bogu u njemu nastaniti svu Puninu 20i po njemu - uspostavivši mir krvlju križa njegova - izmiriti sa sobom sve, bilo na zemlji, bilo na nebesima.

    Evanđelje: Lk 10, 25-37

    25I gle, neki zakonoznanac usta i, da ga iskuša, upita: "Učitelju, što mi je činiti da život vječni baštinim?" 26A on mu reče: "U Zakonu što piše? Kako čitaš?" 27Odgovori mu onaj: Ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svoga, i svom dušom svojom, i svom snagom svojom, i svim umom svojim; i svoga bližnjega kao sebe samoga!" 28Reče mu na to Isus: "Pravo si odgovorio. To čini i živjet ćeš." 29Ali hoteći se opravdati, reče on Isusu: "A tko je moj bližnji?" 30Isus prihvati i reče: "Čovjek neki silazio iz Jeruzalema u Jerihon. Upao među razbojnike koji ga svukoše i izraniše pa odoše ostavivši ga polumrtva. 31Slučajno je onim putem silazio neki svećenik, vidje ga i zaobiđe. 32A tako i levit: prolazeći onuda, vidje ga i zaobiđe. 33Neki Samarijanac putujući dođe do njega, vidje ga, sažali se 34pa mu pristupi i povije rane zalivši ih uljem i vinom. Zatim ga posadi na svoje živinče, odvede ga u gostinjac i pobrinu se za nj. 35Sutradan izvadi dva denara, dade ih gostioničaru i reče: 'Pobrini se za njega. Ako što više potrošiš, isplatit ću ti kad se budem vraćao.'" 36"Što ti se čini, koji je od ove trojice bio bližnji onomu koji je upao među razbojnike?" 37On odgovori: "Onaj koji mu iskaza milosrđe." Nato mu reče Isus: "Idi pa i ti čini tako!"

    Za duhovni rast Zdenčana

    Osnovna misao današnjeg evanđelja je kršćanska ljubav: ljubav prema Bogu i bližnjemu. To je temeljni zakon Kristov. Ljubav prema Bogu, mjeri se ljubavlju prema čovjeku. Isus to prikazuje u prispodobi o milosrdnom Samaritancu. Isus ovakvim govorom dolazi do čovjeka, do njegovih misli i osjećaja, do njegova razumijevanja. Budi emocije, bistri savjest, potiče na razmišljanje, pokreče ustaljenost, izaziva opredjeljenje i dobiva ispravan odgovor.

    Ovo evanđelje je poslanje, misija Zdenca, po uzoru na Isusa iz Nazareta, pomagati čovjeku, činiti ga sretnim.

    Isus nas pita «tko je moj bližnji»? Komu sam ja bližnji. Tko od mene očekuje pomoć? Tko mene treba i tko će ostati bespomoćan ako mu ja ne pomognem?

    Svakome od nas Isus upućuje riječi: «Idi pa i ti čini tako!» Svatko onaj tko se zanima za život vječni, za konačni cilj ljudskog postojanja, ne može zanemarivati bližnje i ne poznavati bližnje. Moj bližnji je svatko tko treba moju pomoć.

    Često propisane dužnosti nalaze se iznad srca i ljudskosti.

    On kaže: svaki čovjek ima moć biti ili postati drugome bližnji. Ne postoje granice. Sve ovisi samo o tome koliko je srce svakoga od nas tankoćutno i pozorno. Zapažamo li tuđu nevolju i jesmo li spremni priskočiti u pomoć, samo tako ispunjavamo volju Božju i nalazimo se na putu koji vodi u život.

    Spašavanjem čovjeka najbliži smo Bogu. Slični smo Isusu, a sličnošću s Isusom usrećujemo drugoga. Kaže nam: «Idi pa i ti čini tako! , odgovor za pravilno življenje i život vječni.

    Želimo da naš Zdenac bude prepoznatljiv po snažnom svjedočenju jedinstva između ljubavi prema Bogu i ljubavi prema bližnjemu.
    Objavljeno u Godina C

Duhovne priče

  • Jednom se jedan planinar nakon dugog i mukotrpnog uspona popeo na negostoljubiv vrh planine. Ushićeno je pogledao prekrasan prizor oko sebe, podignuo ruke k nebu i uzviknuo: - O Bože, ispuni me svjetlošću...

    Objavljeno u Duhovne priče

Svjedočanstva iz misija

  • Voda, Xia – Xia i riža

     Sjeli smo vani i promatrali zvijezde i mjesec koji je izlazio s istoka. Divili smo se veličini i čarobnoj boji mjeseca. Pridružio nam se biskup.

Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Nastavkom pregledavanja stranice slažete se sa korištenjem kolačića.