Subota, 20.05.2017. 09:15

6. vazmena nedjelja - 21. svibnja 2017.

Prvo čitanje: Dj 8,5-8.14-17

8 5Filip tako siđe u grad samarijski i stade im propovijedati Krista. 6Mnoštvo je jednodušno prihvaćalo što je Filip govorio slušajući ga i gledajući znamenja koja je činio. 7Doista, iz mnogih su opsjednutih izlazili nečisti duhovi vičući iza glasa, a ozdravljali su i mnogi uzeti i hromi. 8Nasta tako velika radost u onome gradu. 14Kad su apostoli u Jeruzalemu čuli da je Samarija prigrlila riječ Božju, poslaše k njima Petra i Ivana. 15Oni siđoše i pomoliše se za njih da bi primili Duha Svetoga. 16Jer još ni na koga od njih ne bijaše sišao; bijahu samo kršteni u ime Gospodina Isusa. 17Tada polagahu ruke na njih i oni primahu Duha Svetoga.

Pripjevni psalam: Ps 66,1-7.16.20

66 1Zborovođi. Pjesma. Psalam.
2Kliči Bogu, zemljo sva,
opjevaj slavu imena njegova,
podaj mu hvalu dostojnu.
3Recite Bogu: “Kako su potresna djela tvoja!
Zbog velike sile tvoje dušmani ti laskaju.
4Sva zemlja nek` ti se klanja i nek` ti pjeva,
neka pjeva tvom imenu!”

5Dođite i gledajte djela Božja:
čuda učini među sinovima ljudskim.
6On pretvori more u zemlju suhu te rijeku pregaziše.
Stog` se njemu radujmo!
7Dovijeka vlada jakošću svojom,
oči mu paze na narode
da se ne izdignu ljudi buntovni.

16Dođite, počujte, koji se Boga bojite,
pripovjedit ću što učini duši mojoj!

20Blagoslovljen Bog koji mi molitvu ne odbi,
naklonosti ne odvrati od mene!

Drugo čitanje: 1 Pt 3,15-18

3 15Naprotiv, Gospodin - Krist neka vam bude svet, u srcima vašim, te budite uvijek spremni na odgovor svakomu koji od vas zatraži obrazloženje nade koja je u vama, 16ali blago i s poštovanjem, dobre savjesti da oni koji ozloglašuju vaš dobar život u Kristu, upravo onim budu postiđeni za što vas potvaraju. 17Ta uspješnije je trpjeti, ako je to Božja volja, čineći dobro, nego čineći zlo. 18Doista, i Krist jednom za grijehe umrije, pravedan za nepravedne, da vas privede k Bogu - ubijen doduše u tijelu, ali oživljen u duhu.

Evanđelje: Iv 14,15-21

14 15"Ako me ljubite, zapovijedi ćete moje čuvati. 16I ja ću moliti Oca i on će vam dati drugoga Branitelja da bude s vama zauvijek: 17Duha Istine, kojega svijet ne može primiti jer ga ne vidi i ne poznaje. Vi ga poznajete jer kod vas ostaje i u vama je. 18Neću vas ostaviti kao siročad; doći ću k vama. 19Još malo i svijet me više neće vidjeti, no vi ćete me vidjeti jer ja živim i vi ćete živjeti. 20U onaj ćete dan spoznati da sam ja u Ocu svom i vi u meni i ja u vama. 21Tko ima moje zapovijedi i čuva ih, taj me ljubi; a tko mene ljubi, njega će ljubiti Otac moj, i ja ću ljubiti njega i njemu se očitovati."

Za duhovnu izgradnju Zdenčana

DUH ISTINE – LJUBI BOGA I BRATA ČOVJEKA 

Što znači biti Kristov sljedbenik, što znači biti kršćanin? To je trajno pitanje i neke vrste želja. Isus je sam odgovorio i upitao svoje sljedbenike kako će ga nasljedovati: Tko me ljubi, ostat će vjeran mojim zapovijedima. A njegova je zapovijed: ljubi Boga i bližnjega svoga (brata čovjeka).

I. Znači, Kristovo nasljedovanje sastoji se u odnosu ljubavi prema Bogu stvoritelju i smislu cijeloga svemira i svakog ljudskog života. Svemir proizlazi iz Božanstva. On je svet, on pokazuje na svojega stvoritelja. Svijet bi bio besmislen, jer u samome sebi ne može naći svoje osmišljenje – kontingentan (ne nužan) je bez Boga.

Odnos prema Bogu, priznavanje Boga, otvaranje prema Bogu, slućenje Boga, zazivanje Boga donosi ravnotežu, čini čovjeka zdravim i smirenim. Ako se prekine čovjekov odnos prema Bogu, mnoge se stvari i mnogi ljudski odnosi pobrkaju. Izrode se mnogi odnosi, pojavljuju se lažni bogovi i idolatrija, kult ličnosti i mnoga svakodnevna otuđenja. Bez odnosa prema Bogu iščezava sigurni i stabilni oslonac.

Čovjek se gubi, biva ostavljen samome sebi. A čovjek ostavljen samome sebi gubi svoju ravnotežu. Čovjek bez Boga posljedično ostaje i čovjek bez 'duše'. Naša ljudska povijest ima iskustvo vremenā 'bez Boga'. Takva je vremena registrirala Biblija. 'Čovječe pokušaj živjeti bez odnosa prema Bogu, pa ćeš sam vidjeti gdje ćeš se naći sa samim sobom'. Danas se već ispituje koja je vrednota religioznost i nereligioznost za čovjekovu psihu, za čovjekovo stabilno stanje.

Bilo je vremena, i čini se da je već prošlo, kad su neki 'naučavali' da je vjerovanje u Boga otuđenje i nazadnost. Takvi su mislili i to proglašavali znanstvenim, da je Bog konkurent čovjeku te time mu smeta pri vlastitom ostvarenju. Izgleda da je taj 'pubertet' već preboljen, barem na globalnom planu. Posljedično je desakraliziran čovjek i cijeli svijet. Doveden je u pitanje opstanak cijelog svemira. Da li to iskustvo počelo otrježnjavati čovjeka i cijelo čovječanstvo, da li je to razlog izvjesnog povratka Bogu ili traženu Boga, postavlja se pitanje teološki, filozofski, sociološki...

Pa kad gledamo samo iz čovjekovo potrebe da čovjek ostane čovjek potreban mu je Bog. 'Da ga nema trebalo bi ga izmisliti', tako netko reče. Bez Boga je teško osmisliti i početak i sadašnjost i završetak samoga čovjeka. Kako postaviti ili naći kriterij vlastite stabilnosti, koja niti može biti zakonska, niti neka druga, ako nije nešto uz što stoji ljudska savjest i svijest. Odnos prema Bogu živi se i kroz kult prema Bogu.

Kroz molitvu, meditaciju, slavljenje božanskih očitovanja. Kultu je cilj da čovjeka uvede u odnos prema Bogu, da kroz kult čovjek osjeti svoju dušu i u njoj božanstvo. Duh istine je taj koji nas uvodi u iskustvo božanstva koje je najživotnije u nama samima, jer mi (čovjek) smo slika živoga Boga.

Znači, kultu (zajedničkom moljenju, sakramentima, misama) je cilj da čovjeka probudi na odnos i iskustvo Boga, da čovjeka otvori prema transcendenciji. Ako to kult ne ostvaruje tada se pretvara u magiju, ili biva nešto prizemno i ne inspirativno...

II. Slijediti Isusa Krista znači ljubiti brata čovjeka. Kroz drugoga čovjeka mi nastajemo, kroz druge se 'budimo', kroz drugoga čovjeka mi doživljavamo objavljenje Boga. Bez drugoga mi ne možemo biti mi. Sam bi čovjek odmah umro, zapravo ne bi se ni rodio.

Zato Isusov poziv nije nešto 'neprirodno', nije nešto što bi nas otuđivalo. Sam se Isus poistovjetio sa svim ljudima. Uz to što je svaki čovjek slika Božja, tomu je dodano Isusovo izjednačenje s ljudskim rodom. Svatko tko ljubi, svatko tko je željan ljubavi već je u odnosu prema Kristu i Krist je u njegovu životu. Isus poslije svojeg uskrsnuća više nije fraza, imenica. On je sa svima nama u spasiteljskom odnosu.

Tko ne prepoznaje drugog čovjeka kao svojeg bližnjega, taj sigurno ne prepoznaje ni Krista, pa taman imao sve teološko znanje Otaca i Biblije. Isus nam postavlja bližnjega kao svetinju nad svetinjama. Tko preskoči čovjeka taj ne može uspostaviti odnos s Bogom.

To je Isusova novost i novi odnos prema čovjeku i Bogu. Pa kao što je svaka ljubav kompleksna i na kušnji, nesigurna i božanska, takav je i naš odnos s Bogom i čovjekom. On je uvijek nesiguran, nepotpun... Sok cijelog Evanđelja, cijelog Isusa je ljubav.

Ljubav velikim i malim slovom. Bog i čovjek. U ljubavi je čovjek najistinskiji, najpotpuniji, najosmišljeniji... Kroz brata se ljubi Krista, jer ljubav Krista uključuje čovjeka.

 

Preuzeto sa web stranice: www.dominikanci.hr

Projekt Misionar Milosrđa

BIBLIJSKA RAZMATRANJA

  • 20.nedjelja kroz godinu
    Mnogo je okova koji nas pritišću kroz svakodnevicu, grijeh je nažalost sveprisutan oko nas, a ljudi kao da su se navikli na «miran život u grijehu», posvuda vlada nekakva mlakost. Nismo pozvani na život u lažnom miru, u kompromisu sa grijehom, nego na postojan trk u borbu koja je pred nama do Kraljevstva Božjeg.
    u Godina C

DUHOVNE PRIČE

  • I jave Isusu
    I jave Isusu

    A u pročitanom evanđeoskom ulomku nije bilo ni jedne Isusove riječi. Pa Isus je u tom ulomku bio spomenut tek pri kraju, riječima »… i jave Isusu.«...

    u Duhovne priče

SVJEDOČANSTVA IZ MISIJA

  • Jezik ljubavi

    Ljudska ljubav tek je blijeda slika one neizmjerne ljubavi kojom Bog ljubi ljude. Ali je ljudska ljubav dovoljna da utješi nemirna i nasmije tužna čovjeka. Mi se ovdje trudimo da tu ljubav pokažemo svaki put kad zastanemo...

    u Svjedočanstva iz misija

{lang hr}Kako bi vam omogućili bolje korisničko iskustvo, ova stranica pohranjuje kolačiće (cookies). Nastavkom pregledavanja stranice slažete se sa korištenjem kolačića.{/lang}{lang en}This site uses cookies. By continuing to browse the site you are agreeing to our use of cookies.{/lang}{lang es}Este sitio utiliza cookies. Al continuar navegar por el sitio, usted acepta el uso de cookies.{/lang}